Najbolja vina svijeta
vino
vinari
enologija
turizam
putovanja
Kamo na izlet?
OPG Matijević, Suza Počastite svoje okusne pupoljke vrhunskom baranjskom delicijom – kulenom obitelji Matijević! Posjetite njihovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u malom baranjskom mjestu Suza i uživajte u čarima sljubljivanja okusa domaćeg kulena, vrhunskih vina i ostalih tradicionalnih delicija Baranje. Kulen obitelji Matijević svoju kvalitetu postiže spajajući dugogodišnju obiteljsku recepturu, pažljivo odabrane sastojke te visoke standarde proizvodnje. Otkrijte tajnu baranjskog kulena čiju su recepturu članovi obitelji Matijević brižno čuvali, usavršavali i prenosili s koljena na koljeno kako bi mi danas mogli uživati u jedinstvenom kulenu čiji idealni omjer začina, kvalitetnih komada mesa i posebno odabrane domaće, baranjske crvene paprike obogaćuje svaki stol. OPG Matijević OPG Matijević OPG Matijević OPG Matijević Ova posebna gurmanska poslastica potpuno je prirodan proizvod od biranog mesa domaćih svinja, domaće paprike i drugih prirodnih začina, te ne sadrži konzervanse niti aditive. Obitelj Matijević ponosna je na svoju dugogodišnju tradiciju proizvodnje kulena koji je jedini domaći kulen u Hrvatskoj koji ima zaštitu zemljopisnog porijekla. Ključan začin u proizvodnji kulena je domaća baranjska crvena paprika, koja je zbog svoje kvalitete prepoznata u gurmanskim krugovima diljem Hrvatske, a kulenu obitelji Matijević daje prepoznatljiv pikantan okus i karakterističnu crvenu boju. OPG Matijević OPG Matijević OPG Matijević OPG Matijević S obzirom da Baranju smatraju majkom vina već ovaj vikend rezervirajte termin za posjetu Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Matijević gdje ćete moći kušati delicije proizvedene na njihovom gospodarstvu što podrazumijeva domaću rakiju dobrodošlice, obilazak podruma obiteljske vinarije Suza Vallis u sklopu kojeg možete kušati vina prema vašem ukusu (graševina, Incrocio manzoni, Merlot, Cabernet sauvignon, Cuvvee Mons Aureus ili Cuvvee Mons Aureus barrique), a zatim...
Ledeno vino
Ledeno vino, ekskluzivan užitak od smrznutih bobica Rizično i izazovno u proizvodnji, ledeno vino od smrznutih bobica, pravi je slatki užitak za vinoljupce Za ledeno vino znali su i stari Rimljani. Pjesnik Marcus Valerius Martialis (Martial, 40-102.) u svojim je djelima spominjao vinare koji krajem studenoga beru zaleđeno grožđe, a antički pisac Plinije je u 1. stoljeću napomenuo da postoje sorte koje se beru puno kasnije od ostalih. Navedene činjenice dokazuju da se o ledenom vinu počelo promišljati prije mnogo godina te da ono nije plod nekog novijeg trenda i slučajnosti, iako mu se izgubio trag sve do 18. stoljeća kada su ga ponovno “otkrili” Francuzi.Ledeno vino, popularno i pod nazivom eiswein, prava je rijetkost na tržištu i kao takvo ima svoju cijenu (pola litre košta oko 60 eura). Vinogradari se, naime, upuštaju u velik rizik za njegovu proizvodnju jer grožđe u najgorem slučaju može propasti i postati neupotrebljivo. Istovremeno, proizvodnja je velik izazov jer se grozdovi beru na temperaturi od 7 stupnjeva Celzijevih golim rukama.Poznavatelji se slažu da je visoka cijena ledenog vina opravdana, iako bi ove godine mogla nadmašiti predviđanja. Razlog tome je vrlo slab urod grožđa, kakav se ne pamti u posljednjih 25 godina pa će zbog oskudne ponude cijene skočiti u visinu. Samo su se rijetki 2010. usudili plodove ostaviti u vinogradu u nadi da će topla godina ipak završiti “ledeno” – bez temperatura između minus sedam i minus deset stupnjeva ledeno vino ne uspijeva (što je vani hladnije, to je vino slađe i bolje). Aromatični i slatki eiswein se pije kao desert ili aperitiv, a berba se smatra vrhuncem vinogradarske sezone. Osim što ne...
Dođite, kušao sam zvijezde!
Govoriti o šampanjcu vjerojatno znači govoriti o najkarizmatičnijem i najglamuroznijem vinu svijeta. Sve je počelo još vrlo davno, kad je francuski redovnik Dom Perignon ushićen uzviknuo: “Dođite, kušao sam zvijezde”, doživjevši na taj način sitne mjehuriće koji su mu veselo skakutali po nepcu dok je ispijao gutljaj pjenušavog vina koje je proizveo. Gospodin je bio slijep i mjehuriće nije mogao vidjeti, ali ih je osjetio i doživljaj usporedio sa zvijezdama, vjerojatno i ne sluteći koliko je usporedba bila dobra. ŠTO JE ZAPRAVO ŠAMPANJAC? Riječ je o pjenušavom vinu dobivenom tradicionalnom metodom, odnosno sekundarnom fermentacijom u boci, potaknutom dodavanjem kvasaca. Samo pjenušava vina iz francuske pokrajine Champagne mogu se nazivati šampanjcima i kao takva su zakonom zaštićena. Šampanjac se, naravno, proizvodi od vina. Osnova za proizvodnju šampanjca jest vino dobiveno iz sorti Chardonnay, Pinot Noir i Pinot Meunier. Najčešće je vino blend triju sorti u različitim omjerima s dominacijom Chardonnaya ili Pinot Noira, ovisno o stilu i željenom karakteru budućeg šampanjca. Neki od šampanjaca dobiveni su samo iz jedne sorte i kao takvi nose posebna karakterna i kvalitativna svojstva. Tako šampanjac dobiven isključivo iz Chardonnaya nosi naziv Blanc de Blancs, dok se onaj iz Pinot Noira naziva Blanc de Noir. Šampanjce možemo razlikovati i po boji, pa ih tako dijelimo na bijele i roze. Gotovo svaka od kuća koja proizvodi šampanjac posebno je ponosna na roze varijante i one su pravilu perjanica proizvodnje u kvalitativnom smislu. Baza je, naravno, Pinot Noir. Šampanjac dijelimo i na one s oznakom godišta tzv. VINTAGE i na one koji su proizvedeni iz blenda vina različitih godišta tzv. NON VINTAGE. Vintage šampanjci dobiveni su od...
Berbene svečanosti i berbena zabava u Suzi
Berbene svečanosti i berbena zabava u Suzi SUZA – U suorganizaciji MKUD-ova Csárdás i Jokai Mor iz Suze, uz pokroviteljstvo Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH u Suzi je održana jedna od kulturnih manifestacija s najdužom tradicijom u regiji – Dani vina, u sklopu koje su organizirane berbene svečanosti i berbena zabava. Stanovnici Suze spominju da je istočni dio Banske kose, posebice uzvisine iznad mjesta Suza i Zmajevac, poznato vinorodno područje još od vremena Rimljana. Stoga i ne čudi da je obilježavanje uspješnog završetka berbe do danas najvažnija manifestacija u tim mjestima, jer se najveći dio mještana bavi upravo vinogradarstvom i vinarstvom. I ove su godine na ranču Fica organizirali tradicionalna konjička natjecanja, seoske su ulice preplavile stare konjske zaprege, a uslijedila je velika berbena zabava. Plesao se čardaš, jela tradicionalna mađarska jela… Postavljeni su i štandovi s ručnim i autohtonim proizvodima. Središnje nedjeljno događanje bilo je tradicionalno natjecanje u kuhanju brdskog graha u ćupu – specijaliteta koje su vlasnici vinograda, na otvorenom, kako bi bilo što manje stanki, pripremali beračima grožđa. Preuzeto sa Glas...
Vinske čaše
Vinske čaše – kratki vodič Prvi dojam kod nekog vina je etiketa. Prema njoj najčešće odlučujemo hoćemo li bocu primiti u ruke i dati si truda i vidjeti o kojem se vinu radi. Kada odaberemo svoju butelju i dođemo doma, ako je starije crno vino možda isto dekantiramo, ulijemo u neku čašu i krenemo s ispijanjem. I tom zadnjem koraku, uživanju u vinu u toj čaši, posvećujemo premalo vremena i općenito premalo shvaćamo. Ima jedna grafičarska izreka koja kaže da vrhunski strojar izvuče na srednje žalosnom stroju više od tiskovine, nego srednje kvalitetan strojar na vrhunskom stroju. Tu istu izreku možemo primijeniti i na vinske čaše. Zbog nepoznavanja uloge čaše u uživanju u vinu, pripremili smo ovaj kratki elementarni vodič kroz vinske čaše. Što je važno kod vinske čaše? Vinska čaša mora biti bezbojna, ne mliječna, ne crvena, već bezbojna i tankih stijenki. Mora biti glatka, bez gravura, bez crteža jer se u vinu uživa i vizualno. Veličina čaše je isto bitna. Visina nožice čaše bitna je jer ona određuje koliko će topline iz ruke tj. dlana prijeći na čašu (poželjno je čim manje). Poželjno je da je veće zapremnine od one koja su u nju toči. Ako želimo u čašu natočiti 1-1.5 dcl vina, onda je poželjno da je čaša zapremnine 3 -4.5 dcl jer prilikom kušanja vrtimo vino, mirišemo ga i za to je potreban “prostor” u čaši. Dobra čaša za vino bit će na stalku, konusnog oblika, sa širim dnom i užim vrhom. Kasnije ćemo detaljnije obraditi same čaše za pojedina vina. Taj oblik je poželjan iz više razloga. Prvo, radi vrtnje da tekućina teže “pobjegne”...
Stranputica (2004.) – film preporuka
Ovu odličnu komediju toplo preporučujemo svim ljubiteljima vina. Zanimljivo je da je ovaj film imao veliki utjecaj na industriju vina: Kroz čitavi film Miles pozitivno priča o crnom vinu iz sorte Pinot, dok mu se Merlot ne sviđa. Nakon što je film započeo sa svojom službenom kino distribucijom u listopadu 2004. godine, prodaja Merlota pala je za 2% dok se prodaja vina Pinot podigla za 16% u zapadnom dijelu SAD-a. Slična situacija dogodila se i u Britaniji. Prodaja Merlota pala je nakon početka kino distribucije filma vjerojatno zbog Milesovog konstantnog podcjenjivačkog govora u vezi te vrste vina u filmu. Stranputica (2004.) Stranputica Službeni plakat filma Stranputica Naslov izvornika Sideways Redatelj Alexander Payne Producent Michael London Scenarist Scenarij: Alexander Payne Jim Taylor Prema romanu: Rex Pickett Glavne uloge Paul Giamatti Thomas Haden Church Virginia Madsen Sandra Oh Glazba Rolfe Kent Snimatelj Phedon Papamichael Montaža Kevin Tent Distributer Fox Searchlight Godina izdanja 2004. Trajanje 127 min. Država SAD Jezik engleski Žanr drama Proračun $16 000 000 Zarada $109 502 303 Profil na IMDb-u Portal o filmu Stranputica (eng. Sideways) je američka humoristična drama iz 2004. godine koju je režirao Alexander Payne, a za koju su scenarij napisali Payne i Jim Taylor. Film je adaptacija istoimenog romana iz 2004. godine autora Rexa Picketta, a radnja prati dvojicu 40-godišnjaka koje portretiraju glumci Paul Giamatti i Thomas Haden Church koji odlaze na putovanje u trajanju od tjedan dana u okrug Santa Barbara. Payne i Taylor osvojili su nekoliko filmskih nagrada za svoj scenarij. Giamatti i Church, kao i glumice Virginia Madsen i Sandra Oh koje glume žene koje se romantično...