Ledeno vino

Ledeno vino

by | Dobro je znati, Škola, Vina

Ledeno vino, ekskluzivan užitak od smrznutih bobica Rizično i izazovno u proizvodnji, ledeno vino od smrznutih bobica, pravi je slatki užitak za vinoljupce   Za ledeno vino znali su i stari Rimljani. Pjesnik Marcus Valerius Martialis (Martial, 40-102.) u svojim je djelima spominjao vinare koji krajem studenoga beru zaleđeno grožđe, a antički pisac Plinije je u 1. stoljeću napomenuo da postoje sorte koje se beru puno kasnije od ostalih. Navedene činjenice dokazuju da se o ledenom vinu počelo promišljati prije mnogo godina te da ono nije plod nekog novijeg trenda i slučajnosti, iako mu se izgubio trag sve do 18. stoljeća kada su ga ponovno “otkrili” Francuzi.Ledeno vino, popularno i pod nazivom eiswein, prava je rijetkost na tržištu i kao takvo ima svoju cijenu (pola litre košta oko 60 eura). Vinogradari se, naime, upuštaju u velik rizik za njegovu proizvodnju jer grožđe u najgorem slučaju može propasti i postati neupotrebljivo. Istovremeno, proizvodnja je velik izazov jer se grozdovi beru na temperaturi od 7 stupnjeva Celzijevih golim rukama.Poznavatelji se slažu da je visoka cijena ledenog vina opravdana, iako bi ove godine mogla nadmašiti predviđanja. Razlog tome je vrlo slab urod grožđa, kakav se ne pamti u posljednjih 25 godina pa će zbog oskudne ponude cijene skočiti u visinu. Samo su se rijetki 2010. usudili plodove ostaviti u vinogradu u nadi da će topla godina ipak završiti “ledeno” – bez temperatura između minus sedam i minus deset stupnjeva ledeno vino ne uspijeva (što je vani hladnije, to je vino slađe i bolje). Aromatični i slatki eiswein se pije kao desert ili aperitiv, a berba se smatra vrhuncem vinogradarske sezone. Osim što ne...
Vinske čaše

Vinske čaše

by | Dobro je znati, Škola

Vinske čaše – kratki vodič Prvi dojam kod nekog vina je etiketa. Prema njoj najčešće odlučujemo hoćemo li bocu primiti u ruke i dati si truda i vidjeti o kojem se vinu radi. Kada odaberemo svoju butelju i dođemo doma, ako je starije crno vino možda isto dekantiramo, ulijemo u neku čašu i krenemo s ispijanjem. I tom zadnjem koraku, uživanju u vinu u toj čaši, posvećujemo premalo vremena i općenito premalo shvaćamo. Ima jedna grafičarska izreka koja kaže da vrhunski strojar izvuče na srednje žalosnom stroju više od tiskovine, nego srednje kvalitetan strojar na vrhunskom stroju. Tu istu izreku možemo primijeniti i na vinske čaše. Zbog nepoznavanja uloge čaše u uživanju u vinu, pripremili smo ovaj kratki elementarni vodič kroz vinske čaše. Što je važno kod vinske čaše? Vinska čaša mora biti bezbojna, ne mliječna, ne crvena, već bezbojna i tankih stijenki. Mora biti glatka, bez gravura, bez crteža jer se u vinu uživa i vizualno. Veličina čaše je isto bitna. Visina nožice čaše bitna je jer ona određuje koliko će topline iz ruke tj. dlana prijeći na čašu (poželjno je čim manje). Poželjno je da je veće zapremnine od one koja su u nju toči. Ako želimo u čašu natočiti 1-1.5 dcl vina, onda je poželjno da je čaša zapremnine 3 -4.5 dcl jer prilikom kušanja vrtimo vino, mirišemo ga i za to je potreban “prostor” u čaši. Dobra čaša za vino bit će na stalku, konusnog oblika, sa širim dnom i užim vrhom. Kasnije ćemo detaljnije obraditi same čaše za pojedina vina. Taj oblik je poželjan iz više razloga. Prvo, radi vrtnje da tekućina teže “pobjegne”...